Turističke atrakcije Beograda, Kulturne znamenitosti Beograda
Avalski toranj
Avalski toranj je izgrađen 1965 godine, kada je pušten u rad. Srušen je od strane NATO avijacije 1999 godine, i to je ujedno i najviša građevina na svetu koja je ikada porušena. Sam prvobitni toranj odolevao je zubu vremena, iako su njegova talasanja išla i do jednog metra. To je ujedno u to vreme bila i jedan od najlepših tornjeva na svetu.
Obnovljen je i pušten u rad 2010.godine. avalski toranj je jedan od zaštitnih znakova Beograda, a kada bi ga putnici namernici ugledali, znali su da su nadomak Beograda. Toranj je visok 204,57 metara.
Obnovljen je i pušten u rad 2010.godine. avalski toranj je jedan od zaštitnih znakova Beograda, a kada bi ga putnici namernici ugledali, znali su da su nadomak Beograda. Toranj je visok 204,57 metara.
Spomenik neznanom junaku na Avali
Spomenik neznanom junaku na Avali, je podignut 1938.godine, do kojeg vodi monumentalno stepenište. Spomenik neznanom junaku nalazi se na 511 metar nadmorske visine i jedan je od vidikovaca Beograda.
Veliko ratno ostrvo
Na ušću reke Save u Dunav, smestile su se su dve dunavske ade, Veliko i Malo ratno ostrvo. To su svakako poslednje oaze netaknute prirode, bogate vegetacijom, šumama bele vrbe, jasena, bademaste vrbe crne topole i bagremca, kao i mnogobrojnim životinjskim i biljnim vrstama. Ade su nastale od podvodnog spruda koji se ukazao tokom 16 veka. Do samog ostrva može se stići vodenim putem, a leti ljubiteljima ostrva i mnogobrojnim kupačima dostupan je i pontosnski most koji vodi od zemunskog keja. Kupalište na ostrvu (plaža Lido) koja se nalazi pored Ade ciganlije svakako je najpopularnija plaža u Beogradu.vodom razdvojene od urbanog jezgra Beograda. Ovaj ostatak nekadašnjih vlažnih staništa Dunava zaštićen je pod zajedničkim imenom “Veliko ratno ostrvo”. Veliko i Malo ratno ostrvo predstavljaju jedinstvenu geološku i morfološku tvorevinu nastalu od podvodnog spruda koji je izronio tokom 16. veka. Površinski slojevi ada su aluvijalne naslage reke Dunav. Bujnu vegetaciju grade vodene i močvarne zajednice, kao i zajednice poplavnih šuma bele vrbe, bademaste vrbe, krte vrbe, crne topole, zelenog jasena i bagremca.
Na ostrvo se može stići samo vodenim putem, dok se u toku kupališne sezone prelaz obezbeđuje i pontonskim mostom sa zemunskog keja. Na ostrvu se nalazi kupaliste / plaza Lido, koje je pored Ade Ciganlije, najpopularnija plaža Beograda.
Na ostrvo se može stići samo vodenim putem, dok se u toku kupališne sezone prelaz obezbeđuje i pontonskim mostom sa zemunskog keja. Na ostrvu se nalazi kupaliste / plaza Lido, koje je pored Ade Ciganlije, najpopularnija plaža Beograda.
Arheološko nalazište Vinča
Vinča - Belo Brdo je arheološi lokalitet koji se nalazi na desnoj obali Dunava, u selu Vinča, 14 km jugoistočno od Beograda. Na samom lokalitetu su istraživani ostaci najvećeg praistorijskog naselja u Srbiji i jednog od najznačajnijih neolitskog lokaliteta u Evropi. Nalazište je dobilo ime Belo brdo po svetloj boji lesne terase na kojoj se nalazi.
Vinca je naseljena u vreme starijeg neolita, oko 5500 - 5000 godina pre naše ere. Stanovnici su živeli u poluukopanim kolibama šatorastog izgleda, a proizvodili su posude od malo pecene zemlje, kameno orudje i oružje. U ostalih osam horizonata gradene su ušorene prostrane kuce kvadratnog oblika, od drveta i blata. U zaledu naselja bili su izuzetno povoljni uslovi za gajenje stoke i zemljoradnju. U to vreme (4500 do 3500 godina pre naše ere, mladi neolit) Vinca je postala veliki privredni, kulturni i verski centar, koji je presudno uticao na kulturu svih zemljoradnickih zajednica srednje i jugoistocne Evrope.U pećinama na Belim vodama nađeni su ostaci neandertalskog čoveka. Po nalazištu u Vinči nazvana je najrasprostranjenija kultura na tlu tadašnje Evrope.
Аrhеоlоškо nаlаzištе Vinčа sе оd 1978. gоdinе nаlаzi u sаstаvu Мuzеја grаdа Bеоgrаdа. Muzejsku postavku na samom lokalitetu, posetioci mogu da razgledaju uz pomoć kustosa muzeja.
Vinca je naseljena u vreme starijeg neolita, oko 5500 - 5000 godina pre naše ere. Stanovnici su živeli u poluukopanim kolibama šatorastog izgleda, a proizvodili su posude od malo pecene zemlje, kameno orudje i oružje. U ostalih osam horizonata gradene su ušorene prostrane kuce kvadratnog oblika, od drveta i blata. U zaledu naselja bili su izuzetno povoljni uslovi za gajenje stoke i zemljoradnju. U to vreme (4500 do 3500 godina pre naše ere, mladi neolit) Vinca je postala veliki privredni, kulturni i verski centar, koji je presudno uticao na kulturu svih zemljoradnickih zajednica srednje i jugoistocne Evrope.U pećinama na Belim vodama nađeni su ostaci neandertalskog čoveka. Po nalazištu u Vinči nazvana je najrasprostranjenija kultura na tlu tadašnje Evrope.
Аrhеоlоškо nаlаzištе Vinčа sе оd 1978. gоdinе nаlаzi u sаstаvu Мuzеја grаdа Bеоgrаdа. Muzejsku postavku na samom lokalitetu, posetioci mogu da razgledaju uz pomoć kustosa muzeja.
Ada Ciganlija
Ada Ciganlija ili savsko jezero je ada koja je veštačkim putem pretvorena u prelepo jezero koje beograđani popularno još zovu i Beogradsko more. Sama Ada je nosioc plave zastavice za svoje plaže, obiluje sportskim terenima, golf terenima, kaficima, baštama i drugim objektima za odmor i rekreaciju. Leti je poseti više od 100.000 hiljada posetilaca dnevno i vikendom i ivše od 300.000 hiljada posetilaca.
Zemunska tvrdjava - Kula na Gardošu
Zemunsko utvrđenje u spisima se prvi put pominje u IX veku. Pod silovitim naletom Krstaškog pohoda srušeno je u XI veku. ostaci praistorije, antičkog groblja, srednjeg veka, obeležja su Gardoša. Rušena, obnavljana prkosno opstaje od doba neolita, bakarnog doba a možda i od vinčanskog perioda. Milenijumska kula ili kula Sibinjanin Janka smeštena je na najvišoj tački brda Gardoš sa koje se pruža prelep pogled na Dunav i Zemun.
Beogradska tvrdjava
Beogradska tvrđava je greben smešten na ušću Save u Dunav, dominira okolinom a njegove litice gledaju prema Velikom ratnom ostrvu i ušću reke Save u Dunav i predstavlja gradsko utvrđenje oko kojeg se i razvio današnji Beograd. Podignuta je negde početkom I veka, u obliku palisada od zemljanih bedema, a njen razvitak je tekao kroz rimski kastrum, drugi vek, vizantijski kastel, šesti i dvanaesti vek, sredwovekovnu prestonicu Srpske despotovine od trinaestog i petnaestog veka i na kraju austrijsko-osmanlijsko utvrđenje, sedamnaesti i osmanaesti vek. Trđava je očigledan muzej prošlosti Beograda i sa Kalemegdanskim poljem čini jednu kulturno.istorijsku celinu u okviru prdivnog Kalemegdanskog parka.
Beogradski pobednik
Pobednik je naziv za trijumfalni spomenik koji se nalazi na najvišem bedemu tvrđave u Beogradu. Spomenik predstavlja pobedu srpske vojske nad Otomanskom i Austrougarskom imperijom u ratovima od 1912 do 1918 godine.
Spomenik Pobednik na tvrđavi simbolizuje oslobođenja tvrdjave za Srbe, On predstavlja pobedu nad feudalizmom i ropstvom.
Nag muškarac i ratnik je oličenje novog renesansnog doba, koje je došlo u ove krajeve. Sivi soko u levoj ruci osmatra svet oko sebe i pazi da se mračne, tiranske i strane zavojevačke sile ne probude, a ako se to desi, mač u desnoj ruci je tu da te sile zla uplaši ili pobedi. Figura pobednika, odnosno nagog ratnika, njegova muškost je okrenuta u pravcu Beča, prestonici poražene Austro -Ugarske imperije, a njegova pozadina je okrenuta prema Pašinom konaku i dalje u pravcu Turske odnosno Istambula, prestonici poražene Otomanske imperije.
Spomenik Pobednik na tvrđavi simbolizuje oslobođenja tvrdjave za Srbe, On predstavlja pobedu nad feudalizmom i ropstvom.
Nag muškarac i ratnik je oličenje novog renesansnog doba, koje je došlo u ove krajeve. Sivi soko u levoj ruci osmatra svet oko sebe i pazi da se mračne, tiranske i strane zavojevačke sile ne probude, a ako se to desi, mač u desnoj ruci je tu da te sile zla uplaši ili pobedi. Figura pobednika, odnosno nagog ratnika, njegova muškost je okrenuta u pravcu Beča, prestonici poražene Austro -Ugarske imperije, a njegova pozadina je okrenuta prema Pašinom konaku i dalje u pravcu Turske odnosno Istambula, prestonici poražene Otomanske imperije.
Kula Nebojša
Kula Nebojša je jedna od najpoznatijih kula u Beogradskoj tvrđavi. Nalazi se u Donjem gradu U njoj je za vreme turske vladavine pogubljen grčki revolucionar Riga od Fere.
Kula je svoj naziv dobila negacijom glagola “bojati se”, što bi značilo da se kula ne boji ni jednog neprijatelja i da je neosvojiva.
Prema legend kula Nebojša je bila Donžon kula Beogradske tvrđave u doba despota Stefana, koja je verovatno izgledala poput Despotove kule u manastiru Manasija. Prema legendi kulu nije bilo moguće osvojiti, kada su Turci nakon teških borbi zauzeli skoro celu Beogradsku tvrđavu, ona se vinula u vazduh i odletela u Donji grad van njihovog domašaja, tako da je oni nikada nisu zauzeli.
Kula je svoj naziv dobila negacijom glagola “bojati se”, što bi značilo da se kula ne boji ni jednog neprijatelja i da je neosvojiva.
Prema legend kula Nebojša je bila Donžon kula Beogradske tvrđave u doba despota Stefana, koja je verovatno izgledala poput Despotove kule u manastiru Manasija. Prema legendi kulu nije bilo moguće osvojiti, kada su Turci nakon teških borbi zauzeli skoro celu Beogradsku tvrđavu, ona se vinula u vazduh i odletela u Donji grad van njihovog domašaja, tako da je oni nikada nisu zauzeli.